Projekat holandske kompanije za naseljavanje Marsa već je privukla na hiljade dobrovoljaca, ali naučnici upozoravaju da put “u jednom pravcu” podrazumijeva ostanak na Marsu do kraja života, izuzetno teške uslove tokom leta i velike teškoće sa ishranom na “crvenoj planeti”.

Mnogi smatraju da je čovječanstvo potpuno spremno da organizuje misiju na Mars i prvu kolonizaciju, ali da je glavni problem – mentalni sklop čovjeka.

Organizatori misije najavljuju da će od više hiljada kandidata samo 40 ući u uži izbor. Oni će krajem ove godine biti svrstani u 10 ekipa od po četiri člana i već od 2014. bi 8 godina trebali vježbati za misiju.

U njemačkom centru za istraživanje svemira DLR veoma su sumnjičavi kada je u pitanju ova misija.

Kako će biti trajno osigurani ishrana i kisik – pitaju u ovom centru. Takođe, putnicima – astronautima treba jasno reći šta će ih čekati na Marsu do kraja života.

Nakon prve kolonizacije predviđeno je da svake dvije godine, zavisno od orbita Marsa i Zemlje, odu po još četiri nova stanovnika.

Prvi zadatak kolonista biće da iz vode koja je pronađena na Marsu dobiju kisik i vodik. Istovremeno, treba stvoriti staklenike u kojima će uzgajati biljke koje bi trebale vremenom stvarati dovoljno kisika za naseljenike, a onda biti i hrana.

Solarne ćelije trebale bi da stvaraju dovoljno energije, ali kad je riječ o smještaju – tu prvi “Marsovci” trebaju biti veoma skromni: jedva da će biti moguće poslati nešto više od tijesnih kapsula.

Tu se dolazi do još jednog, mnogo većeg pitanja – da li zaista ima neko ko želi da provede ostatak života otprilike kao krastavac u tegli?! Jer će kolonisti biti pod jednom vrstom staklenog zvona da bi izbjegli teške uslove na Marsu.

Tu je i problem novca. Holandski projekat trebalo bi da košta oko sedam milijardi eura – što stručnjaci smatraju nedovoljnom svotom za misiju takvog obima. Dosadašnje procjene govore kako će biti potrebno ne 7, nego najmanje 100 milijardi američkih dolara, prenosi Srna.

Ne treba zanemariti ni činjenicu da će i sam let do Marsa veoma izmoriti putnike. Iz iskustava u orbitalnoj stanici poznato je da će u osam mjeseci puta u bestežinskom stanju atrofirati oko 30 odsto mišićnog i koštanog tkiva.

Na Marsu, čak i ako prežive slijetanje, ta bi se mišićna degeneracija nastavila.
Na početku konkursa objavljeno je da bi prvi kolonisti na Marsu bili praćeni putem raznih tv mreža kao učesnici “reality showa”, pa bi Zemljani mogli da razgovaraju sa njima i daju im savjete.

Mnogi smtraju da bi to za televizijske mreže bio posao kakav do sada nije rađen i sa enormnom zaradom.

About The Author

Urednik

Related Posts

Leave a Reply

Your email address will not be published.