Mjesec nije samo poznato nebesko tijelo koje viđamo svakog dana, Mjesec je nešto mnogo više od toga. Mjesec, između ostalog, i diktira uslove na Zemlji, održava njenu rotaciju, drži osu uspravno. Bez Mjeseca, Zemlja bi se nakrenula 10 stepeni udesno, što možda ne bi uništilo život, ali bi izazvalo drastične klimatske promjene.

Znanje o tome kako je Mjesec nastao je esencijalno za shvatanje same planete Zemlje i ostalih planeta. Još od 80- tih godina ovog vijeka postoji teorija o “ogromnom udarcu“, koja tvrdi da je došlo do sudara jednog nebeskog tijela sa Zemljom koja se tada razvijala, i da je komad planete stvorio Mjesec. Ova teorija je potkrepljena činjenicom da je prije oko 4,5 miliona godina bilo pregršt ovakvih udara u Vasioni.

Ali, u posljednjih nekoliko godina, došlo je do razvijanja novih teorija o nastanku Mjeseca, kao i o korelaciji naše planete sa Mjesecom. Takođe, postavlja se pitanje sličnosti sastava Zemlje i Mjeseca.

Naravno, postoje razlike u sastavu ova dva nebeska tijela. Zemljina kora je bogata gvožđem, koji čini 30 procenat mase planete, dok je kod Mjeseca zastupljen samo u 10 procenata. Uzorci koje je Apolo misija donjiela natrag na Zemlju pokazuju da i Mjesec i Zemlja imaju identične izotope kiseonika, takođe u sličnim razmerama. Postoji još nekolicina izotopa koji se može naći na oba nebeska tijela, što potkrepljuje teoriju da je Mjesec nastao od komada Zemlje.

U modelu koji opisuje teoriju “ogromnog udara” priča se da je Mjesec nastao od 10 do 15 procenata Zemljine mase, to jeste, Zemlje u ranom razvoju. U početku je orbitirao jako blizu Zemlje, ali je kasnije njegova orbita postala veća, čime je Zemljino okretanje smanjio na 24 časa.

2012. godine Matija Ćuk i Sara Stjuart su proširili spektar mogućih teroija o nastanku Mjeseca. U njihovoj teoriji Zemlja se brzo okretala, otprilike 2 do 2,5 je trajao dan, i objekat veličine Marsa se sudario sa njom, čime je od polovine mase nebeskog tijela nastao Mjesec.

Problem je u tome što su sve teorije o nastanku Mjeseca sa kojima smo se susreli do danas slične, i sve uključuju “udar” kao osnovu nastanka Mjeseca. Potreban je napredak u nekim idejama, da bi mogli da odrastanimo one koje se pokažu kao netačne. Jedna od ideja za koju se smatra da je potrebno unaprijediti je dalje upoređivanje izotopa koji se mogu naći i na Zemlji i na Mjesecu, jer je i suvišno govoriti o tome koliko su ova saznanja bitna da bi shvatili kako je zapravo nastao Mjesec. Kada bi imali više saznanja o izotopima kiseonika, to bi moglo da isključi neke teorije o “udaru”.

Na kraju, naučnici tvrde da se odgovor na sva ova pitanja o postanku Mjeseca kriju na Veneri. O Veneri znamo jako malo, osim da ima sličnu masu kao Zemlja, i sličnu udaljenost od Sunca, pa se pretpostavlja da je moguće da imaju i sličan sastav. Ali, da bi sve ovo otkrili, potrebno je da se pošalje misija na ovu planetu, a da li će to biti moguće i bliskoj budućnosti, ostaje da vidimo.

About The Author

Urednik

Related Posts

Leave a Reply

Your email address will not be published.