Zahvaljujući svojoj neobičnoj modro plavoj boji i težini od 45.52 karata, legendarni dijamant Houp, jedinstven je primjerak u svijetu. Osim ljepotom, ovaj dragulj većstoljećima plijeni pažnju svojom fascinantnom istorijom i vjerovanjem da donosi nesrećusvakome ko ga nosi,pa čak i onome ko ga samo dotakne. Zato mnogi kažu da biHoupeovom dijamantu, bolje pristajalo ime “dijamant smrti” !!!Vjeruje se da potiče iz Golconda iz Indije, a sa svojih 112.5 karata, koliko je u početkutežio, smatra se je jednim od najvećih i najvrijednijih ikad pronađenih dragulja u svijetu.Prema legendi, dijamant je ukraden sa statue hinduske boginje Site, supruge bogaRame, na kojoj je predstavljao oko i od tada je proklet svako ko dođe u direktni dodir snjim.
POHLEPNI SVEŠTENIK
Ukradeno “oko”, lopov (sveštenik iz hrama) je prodao francuskom trgovcu JeanuBaptisteu Tavernieru i ubrzo potom za svoje zlodjelo biva kažnjen svirepom smrću.Sveštenik je bio, navodno, prvi u nizu onih koji us stradali, jer su htjeli posjedovati neštošto im ne pripada.Godine, 1668. plavi dijamant, kao i još 14 većih i nekoliko manjih primjeraka dragogkamenja, Tavernier je prodao francuskom kralju Louisu XIV. Nije dugo vremena trebaloda i ovaj trgovac na vlastitoj koži osjeti “prokletstvodijamanta”. Sretan što je uspio “dobro naplatiti”dragulje iz Indije, ponovo se uputio u ovu zemlju, nesluteći da ga tamo čeka smrt. Dok se njegov malikaravan kroz džunglu polako kretao prema odredištu,napali su ga divlji psi. Tevernierov život je okončančeljustima ovih izglednjelih zvijeri. Za to vrijeme kraljLouis XIV je svoj dijamant dao izbrusiti u obliku srcakoje je težilo 67 karata i nazvao ga je “Plavi dijamantkraljevske krune” ili “Francusko plavetnilo”. Nakontoga, “prokletstvo” je još jednom pokazalo svoje lice,kralj je u kratkom periodu ostao bez sina, brata, unuka i unukove žene. Kralj Louis XVI iMaria Antoinette, osobe čije jjevratove također krasila ogrlica sa ukletim dijamantom,izgubili su živote 1793. godine, pod giljotinom.
NOVI IDENTITET
Nakon njihovog smaknuća, plavi dijamant je ukraden i o njemu se dugo vremena ništanije znalo. Postoje zapisi da je dospio u ruke holandskog rezbara dijamanata WilhemaFalsa koji ga je izbrusio na veličinu od 45.52 karata, kako bi sakrio njegov identitet iporijeklo. Ljepota i sjaj modrog dijamanta opčinili su i Falsovog sina Hendricka, pa ga jeovaj na kraju ukrao od oca. Wilhem nije mogao prežaliti gubitak i “umro je od tuge”, dabi Hendrick potom, osjetivši krivicu zbog očeve smrti, počinio samoubistvo. Dijamantu seponovo gubi svaki trag.Godine, 1830. u Londonu se pojavio predivan, tamnomodri, ovalni dijamant. Stručnjacisu se složili da je to po svim karakteristikama dugo traženo “Francusko plavetnilo”.Njegov novi vlasnik, nakon kralja Georga IV koji je umro u siromaštvu, postao jebogati engleski bankar Henry Philip Hope, po kome je dijamant dobio svoje današnje ime -nada
Nažalost, novo ime nije uništilo prokletstvo i lord Franci Hope, bankarov rođak koji jenaslijedio dijamant, slučajno je pogođen u uličnoj pucnjavi. Posljedica ranjavanja biola jeamputacija noge. No, to nije sve – lord Franci je ubrzo izgubio svoje bogatstvo i 1902.godine, prodaje dragulj kako bi preživio.
CARTIEROV KAMEN
Nakon toga Houp je promijenio još mnogo vlasnika (i svima je donio nesreću) da bi1912. godine, dospio u ruke pariškog draguljara Pierra Cartiera. Prve osobe kojima jeponudio skupocijenu robu, bili su američki bogataški par Evelyn Walsh McLean i njensuprug Ned McLean,čiji je otac bio vlasnik novina “The Washington Post”. Oni su bilivjerne Cartierove mušterije. Samo nekoliko dana ranije, za 120.000 dolara, u istoj radnjikupili su još jedan poznati dijamant – Zvijezdu istoka.Čim im je Cartier javio da ima još jedan zanimljiv kamen za njih, požurili su ga vidjeti.Dijamant im se veoma dopao, Evelyn nije smetala ni njegova zlokobna istorija – smatrala je da ono što drugima donosi nesreću, njoj će donijeti suprotno od toga. Ali, imali sumalu zamjerku, okvir dijamanta je bio “suviše ružan za njihov profinjeni ukus”.S obzirom na legendu, Cartier je bio svjestan da će mu biti teško pronaći nove mušterije.Bacio se na posao i Houp je ubrzo postao privjesak optočen sitnim dijamantima, nalančiću načinjenom također od dijamanata. Evelyn je bila oduševljena ! Kupila ga je za184.000 dolara pod uslovom “da će ga ukoliko se tokom sledećih šest mjeseci u njenojporodici desi smrtni slučaj, vratiti draguljaru i zamijeniti nakitom u istoj vrijednosti”.
POČETAK TRAGEDIJE
Ipak, ni ovoj, naizgled modernoj dami, nije nedostajalo praznovjerja – odnijela jedijamant svešteniku na blagoslov. Ono što se dogodilo tog dana, Evelyn, na žalost,nijeshvatila kao upozorenje.”Bio je lijep, sunčan dan kada smo krenuli prema crkvi. Vozili smo se desetminuta iodjednom je nebo postalo crno od oblaka. Ušli smo u crkvu, sveštenik je blagosloviodijamant nakon čega je munja pogodila drvo s druge strane ulice, koje se potom uztresak srušilo. Moja sluškinja se istog trena onesvijestila. Mislila je da nas stiže Božijakazna. Kada smo nakon nekog vremena izašle vani, sunce je sijalo kao da se ništa nijedesilo”, pričala je kasnije Evelyn.Uprkos blagoslovu, Evelyn je pratila nesreća. Prvo je umrla njena svekrva, a zatim i otac.Njen najstariji sin, nakon čijeg rođenja je kupljen Houp, poginuo je u automobilskojnesreći u desetoj godini života. Ned, skrhan tugom za izgubljenim djetetom, počeo seopijati da bi se na kraju ovaj bračni par razveo. Evilyna kćerka je umrla u 25. godini odprevelikedoze tableta za spavanje. Godinu dana kasnije (1946) od upale pluća umire iEvelyn.
NESRETNI POŠTAR
Dvije godine kasnije, porodica McLena je ovaj dragulj zajedno sa ostalim nakitom prodaladraguljaru Harryu Winstonu da bi platila poreze. Winston je nakon osam godina odlučiodijamant Houp pokloniti muzeju Smithsonian. Poslao ga je poštom, kao što uvijek šaljedragulje. Jamess Todd, poštar koji je dijamant donio u muzej, ubrzo nakon isporuke jeslomio nogu prelazeći prugu, potom izgubio i ženu, te doživio saobraćajnu nesreću. Tomprilikom ispao je iz auta i povrijedio se, dok se njegov pas ugušio vlastitom ogrlicom.Dijamant Houp i danas je dio vrijedne postavke muzeja u Washingtonu, uprkos činjenicida su u ovu instituciju pristigla brojna protestna pisma – mnogi misle da će ovaj dijamantdonijeti nesreću američkom narodu, koji je sada njegov vlasnik.

About The Author

Urednik

Related Posts

Leave a Reply

Your email address will not be published.