Pretskazanja su oduvijek  plijenila pozornost, a ovdje ćete vidjeti neka od najpoznatijih kroz stari vijek.

1. Prema Hetitma, ako se dijete rodi u prvom mjesecu, ono će demolirati svoju kuću

Govori se da je hetitska zbirka znamenja u cijelosti izvedena iz mezopotamske tradicije. Ovo znamenje uključuje one koje su astronomske ili božanske prirode, snove, znamenje dobiveno proricanjem i ono koje je primijećeno u vrijeme rođenja te osobe. Od navedenih osam mjeseci na popisu, za samo dva mjeseca se mislilo da su povoljni za rođenje djeteta – drugi mjesec (dijete će imati zdravo srce) i sedmi mjesec (bog će preferirati dijete). Za sve ostale mjesece se mislilo da imaju negativan predznak za budućnost djeteta.

2. Proricanje budućnosti iz snova u starom Egiptu

Egipatska knjiga snova (dio Papirusa broj III., britanski muzej 10683) je najstarija postojeća i pretpostavlja se da je sastavljena u Dvanaestoj dinastiji (oko 2000. do 1790. p.n.e.). U principu, rečenica glasi: ‘Ako čovjek vidi sam sebe u snu radeći to i to, bilo dobro ili loše, to znači da će se takva-i-takva stvar dogoditi’. Jedna zanimljiva značajka tumačenja tih snova je upotreba igre riječi. Na primjer, riječi ‘magarac’ i ‘veliki’ su bili homonimi (obje riječi su se izgovarale kao ‘aa’), tako da bi san o jedenju mesa magaraca značio da će pojedinac postati velik.

3. Pojava bijelog slona sa šest kljova u snu Budine majke one noći kad je Buda začet

Za rođenja važnih povijesnih ličnosti često se kaže da su bila popraćena čudesnim znakovima. Ti znakovi su trebali biti naznaka buduće veličine tih pojedinaca. Međutim, jesu li se ovi predznaci zapravo dogodili, je drugo pitanje. Buda nije bio iznimka ovog pravila, budući da je zabilježeno: ‘Istog sata kada je proljeće rođeno, san je došao k Mayi dok je spavala. Vidjela je mladog slona kako se spušta s neba. Imao je šest velikih kljova, i bio je bijel kao snijeg na planinskim vrhovima. Maya je vidjela da je ušao u njenu utrobu, a tisuće Bogova se iznenada pojavilo pred njom. Oni su je hvalili besmrtnim pjesmama, a Maya je shvatila da nikada više neće znati za uznemiravanja, mržnju ili bijes.’

4. Okončanje bitke na rijeci Halis 585. godine p.n.e., zbog pomrčine sunca

Herodot je istraživao povijesni sukob između Kreza, kralja Lidije, i Kira, kralja Perzije te je nakon njegovih tipičnih digresija došao i do bitke na Halisu gdje bilježi: ‘Šeste godine ratovanja odigrala se bitka u kojoj se dogodilo to kako je u početku borbi dan naglo postao noć. Takvu promjenu Jonjanima je prorekao Tales iz Mileta koji je tvrdio kako će se dogoditi upravo te godine. Međutim, nakon što je dan postao noć Lidijci i Medijci su to protumačili kao da se netko odozgo ljuti na njih, pa su sklopili mir.“ Dakle, pomrčina sunca, koji se smatrala znakom bogova, učinkovito je okončala rat između Lidijaca i Medijaca.

5. Proricanje pada Tira u ruke Aleksandra Velikog 332. godine p.n.e.

Prema Plutarhovom djelu ‘Aleksandrov život’, zabilježeno je da su tijekom opsade Tira od strane Aleksandra Velikog, mnogi stanovnici Tira sanjali da Apolon, čiji su kip imali u gradu, ide prema Aleksandru. Vjerovali su da ovaj znak znači da će Tir pasti u Aleksandrove ruke. Tiranci očito nisu bili zadovoljni s tim te su, prema Plutarhu, opasali ovu kolosalnu statuu s konopcima i prikovali ga za postolje, nazivajući ga Aleksandristom.’

6. Smrt Aleksandra Velikog je predviđena s nekoliko znamenja

Prema Plutarhu, gavrani koji padaju mrtvi pred njegove noge dok je prilazio Babilonu (mjesto gdje će umrijeti), žrtvovanje životinje čija jetra nema režnjeve, lav napadnut i ubijen u svom zvjerinjaku od strane pitomog magarca te zatvorenik koji nosi kraljevsku krunu i halje dok sjedi na Aleksandrovom prijestolju su znamenja za koje se vjeruje da su predvidjeli Aleksandrovu smrt. Međutim, treba istaknuti da je Plutarh ovo koristio kao alat da bi ukazao na opasnost od praznovjerja.

7. Rimski car Galba je smatrao dobrim znakom ako mula uspije dobiti ždrijebe

Smatra li se znamen povoljnim ili ne ovisi o njegovom tumaču. To se može vidjeti u slučaju rimskog cara Galbe. Svetonije je napisao: ‘Kada je Galbin djed bio zauzet s žrtvovanjem za udar munje, a orao zgrabi crijeva iz njegove ruke i nosi ih do hrasta punog žira, doneseno je predviđanje da će najviše dostojanstvo doći obitelji, ali kasno; pri čemu je on kroz smijeh rekao: ‘Najvjerojatnije, kada će mula imati ždrijebe.’ Nakon toga, kada Galba započinjao svoj revolt, ništa mu nije davalo toliko ohrabrenja kao oždrebljenje mule, i dok su ostali bili su užasnuti i gledali na to kao nepovoljan predznak, on je to smatrao vrlo povoljnim znamenjem, prisjećajući se žrtvovanja i onoga što je njegov djed govorio. Može se istaknuti da je rođenje ždrijebeta od mule (ili mazge) viđeno kao ‘neprirodno rođenje’ kao što je zabilježeno u Herodotovoj kronici o zlim predskazanjima koja su pratila Kserksovu invaziju na Grčku 480 godine p.n.e.. Dakle, ako je Galbino shvaćanja incidenta bilo drugačije od njegovih suradnika, takva je bila i interpretacija.

8. Kserksovo neznanje loših znamenja je dovelo do katastrofe vojne invazije u Grčkoj 

Osim mulinog ždrijebenja i drugi predznaci su prorekli propast Kserksove invazije. Među njima je i još jedan neprirodan okot, navodno zeca od konja, te nekoliko snova. Umjesto da je uvažio znamenja, Kserkso ih je ignorirao i izvršio je invaziju na Grčku. Ostatak je, kako kažu, povijest. Zanimljivo, u Herodotovoj Povijesti, uvijek su to bili Perzijanci, a nikada Grci, koji se nisu nikada obazirali na znamenja, što je neminovno dovelo do katastrofe. U tom pogledu, Povijest se može vidjeti kao pobjednikova verzija događaja koji su se dogodili, te da se znamenje koristilo kao dramatičan alat za isticanje predodređenog neuspjeha perzijske kampanje.

9. Devet vrabaca koje je progutala zmija proreklo je da će Grci trebati deset godina za osvajanje Troje

Ilijada je puna znamenja, jer su se bogovi redovito miješali u poslove smrtnika. Navedeni znamen se dogodio u Aulisu dok su Grci prinosili žrtve prije napada na Troju. Može se naći u 2. knjizi Ilijade: ‘Zmija, a njena leđna pruga crvena kao krv … Kliznula je pod oltar, odgmizala je na stablo i tamo je bilo leglo vrabaca, nemoćni mladunci, koji su teturali visoko na najvišoj grani, skriveni lišćem, osam ih je bilo i majka deveta….Kao što je zmija proždrala leglo vrabaca s majkom, … tako ćemo se i mi boriti u Troji toliko mnogo godina i tada, u desetoj uzet ćemo njene široke ulice.’

10. Požar na nebu koji je uplašio jednog vladara i nadahnuo drugog

Drevni vojni čelnici su, osim o solarnim i lunarnim pomrčinama, također razmišljali i o značenju pojave kometa na nebu. To je svakako bio slučaj kod Harolda II., vladara Engleske uoči invazije Normana 1066. godine. Kada se Halleyev komet pojavio na noćnom nebu, koji je navodno svijetlio gotovo kao mjesec,vođa Anglo Saksonaca i njegova vojska vjerovali su da je to loš znak. Harold je preuzeo prijestolje nakon smrti Edvarda Ispovjednika, što je ogorčilo Vojvodu Williama od Normandije, koji je također pretendirao na titulu. Pojava kometa je kod Harolda izazvala loš osjećaj da će neizbježni obračun završiti porazom za njegovu vojsku. S druge strane kanala, William je vidio isti komet. Umjesto da se uplašio, on je vjerovao da je to dobar znak i poruka od Boga da nastavi s napadom, što bi dovelo do Haroldove smrti i Williamove kontrole nad Engleskom. Halley komet je prikazan na poznatoj Bayeux tapiseriji, 230 metra dugom vezu kronike slavne bitke.

About The Author

Urednik

Related Posts

Leave a Reply

Your email address will not be published.