Naš životni vijek kreće se oko 70 do 80 godina, ali za našu djecu on bi mogao da se udvostruči. Šta je s našim unucima? Oni bi mogli da žive i po hiljadu godina, tvrdi britanski naučnik.
Da li je moguće da vaše dijete doživi 150 godina? A vaša unučad 1.000 godina? Obri De Grej, britanski stručnjak za biomedicinsku gerontologiju i glavni naučnik na “Strategies for Engineered Negligible Senescence (SENS) Foundation”, tvrdi da je pozitivan odgovor na postavljena pitanja sasvim moguć.
De Grej vjeruje da ćemo već za 25 godina pronaći medicinsku tehnologiju koja će donijeti lijek za starost. Tvrdi da je prva osoba koja će uz pomoć moderne medicine doživjeti 150 godina već rođena, i da će osobe koje će živjeti po 1.000 godina biti rođene za dvadeset godina.
Svoj optimizam zasniva na napretku moderne genetske terapije, istraživanju matičnih ćelija, stimulaciji imuniteta kao i nizu drugih medicinskih tehnika. Zamišlja da će ljudi uskoro posjećivati ljekara zbog redovne kontrole i održavanja, a lijek za bolesti koje su danas dio starenja više neće biti problem. Šta misle drugi naučnici? Da li pretjeruje?
Mnogi drugi naučnici predviđaju nešto skromnije rezultate moderne nauke, naprimjer smatraju da će do 2030. biti preko milion osoba starijih od 100 godina. Samo u Japanu je već 2010. bilo preko 44.000 osoba starijih od 100 godina, pa se ova predviđanja čine vrlo realna.
Većina naučnika ipak smatra da su predviđanja Obrija De Greja krajnje pretjerana. Zanimljivo da je 2005. grupa stručnjaka njegov rad označila terminom ‘pseudonauka’, a u službenom magazinu “Massachusetts Institute of Technology (MIT)” ponuđena je nagrada od 20.000 dolara molekularnom biologu koji uspije da dokaže da je De Grejeva teorija pogrešna. De Grej ipak ne odustaje, već se fokusira na probleme liječenja srčanih bolesti.
One su, smatra, posljedica nakupljanja ‘đubreta’ jer tijelo više ne stigne da izbaci otpad. Trenutno se bavi identifikacijom enzima koji bi razgradio taj otpad i nada se razvoju genetske terapije koja će produžiti životni vijek. Budući da smatra kako je starenje tek posljedica nakupljanja ćelijskih i molekularnih oštećenja, polaže nade u napredak nauke koja bi trebalo da sanira štete nastale u tijelu i spriječi pojavu znakova starenja.

Znanstvenici su izračunali da naša DNK prestaje funkcionirati pravilno nakon dvjesto i nešto godina. Zbog toga ljudi ne bi mogli živjeti beskonačno čak i kada bi pronašli tretmane protiv propadanja tijela.

About The Author

Urednik

Related Posts

Leave a Reply

Your email address will not be published.