Ako se svjetski čelnici i stručnjaci ne uhvate ozbiljno u koštac s problemima okoliša, čovječanstvo bi mogla snaći globalna humanitarna kriza, poručili su svjetski stručnjaci s konferencije ‘Planet pod pritiskom’ koja se  održala u Londonu,

U deklaraciji ‘Stanje planeta’, koja je objavljena nakon četverodnevnog skupa, znanstvenici ističu da je Zemlja danas suočena s izazovima bez presedana – od nestašice vode, preko zagađenja i izumiranja vrsta do naglog porasta potražnje za hranom.

Autori deklaracije pozvali su sudionike predstojećeg summita da preispitaju upravljanje okolišem te da odbace opsjednutost BDP-om kao jedinim barometrom blagostanja.

‘Klimatske promjene, financijska kriza i problemi osiguranja hrane, vode i energije prijete ljudskom blagostanju i civilizaciji kakve poznajemo’, rekao je. Ban Ki-moon i dodao kako razmišlja o uspostavljanju znanstvenog tijela ili imenovanju savjetnika koji bi o ovim problemima savjetovali njega i druge djelatnike UN-a.

Klimatske promjene predstavljaju skoru, rastuću i ozbiljnu prijetnju zdravlju i sigurnosti cijelog čovječanstva

Predstavnici britanske vojske na simpoziju su upozorili da bi cijene hrane i goriva mogle naglo porasti zbog sukoba koje će izazvati sve veće klimatske promjene. U dokumentu koji je predstavljen sudionicima ističe se da će humanitarne katastrofe povećati pritisak na vojne resurse, pa se od vlasti traži da prihvate ambicioznije ciljeve u smanjivanju emisija stakleničkih plinova,

Neka nova istraživanja pokazala su da će klimatske promjene povećati opasnost izbijanja vojnih sukoba jer će se povećati natjecanje za rijetke, ali esencijalne resurse kao što su voda i hrana. Tako je, primjerice, Međunarodni institut za strateška istraživanja nedavno upozorio da će klimatske promjene ‘povećati rizik od nestašica resursa, masovnih migracija i civilnih sukoba’. Britansko ministarstvo obrane smatra da će one izazvati promjene u uvjetima koji su potrebni za izazivanje sukoba.

Alejandro Litovsky, osnivač organizacije Earth Security Initiative, ističe da će cijene hrane rasti čak i ako ratnih sukoba ne bude.

Profesor klimatoloških znanosti na University Collegeu u LondonuChris Rapley upozorio je da će bez hitne akcije emisije ugljičnog dioksida narasti do razina koje će uzrokovati nesagledive probleme. Već sada koncentracije CO2 su narasle na 380 udjela na milijun, dok su se milijunima godina u predindustrijskoj eri kretale od 180 za ledenih doba do 280 na milijun tijekom međuglacijalnih razdoblja.

Jedno novo istraživanje znanstvenika s instituta Niels Bohr u Kopenhagenu, objavljeno u časopisu Global and Planetary Change, pokazalo je da bi se, prema sadašnjim trendovima, porast razina mora uzrokovanih klimatskim promjenama mogao nastaviti narednih 500 godina. Ovakav razvoj stvari u narednim stoljećima bit će jedna od najkatastrofalnijih posljedica porasta temperatura.

Nakon što su Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku zahvatile dosad nezapamćene poplave, koje su uzrokovale dramatičnu humanitarnu situaciju u poplavljenim područjima, u nizu pitanja koja se nameću jedno ipak zaslužuje posebnu pažnju – je li napokon došlo vrijeme da klimatske promjene, na koje znanstvenici upozoravaju već desetljećima, počnemo doživljavati ozbiljno?

S druge strane Atlantika, u SAD-u, već se uvelike pripremaju za ekstremne vremenske neprilike i to unatoč činjenici da su upravo SAD bile globalno prepoznate kao zemlja s nezanemarivim brojem skeptika prema klimatskim promjenama. No, nakon niza razornih uragana i šumskih požara epskih proporcija, i oni najskeptičniji počeli su uočavati da se klima ubrzano i dramatično mijenja. 

About The Author

Urednik

Related Posts

Leave a Reply

Your email address will not be published.