Jedno otkriće u Turskoj moglo bi promijeniti sve što smo mislili da znamo o našoj civilizaciji…
Pronađen je najstariji hram na svijetu, nešto vrlo slično čuvenom Stonehengeu u Velikoj Britaniji. Da li ovo znači da je potreba za obožavanjem ipak bila ono što je izazvalo razvoj civilizacije – pita se autor u National Geographicu?!
Hoće li nam otkriće na jednom brdu u bespućima Turske dati novi pogled na razvoj ljudskog roda?
Veliki broj turista već posjećuje ovo brdo. Kada se popnu na njegov vrh i vide ono što ima za vidjeti – najčešće im usta ostanu otvorena od čuđenja i zadivljenosti.
Ispred njih su besprijekorno poredani kameni stubovi, postavljeni u grupu krugova. Lokacija je poznata kao Göbekli Tepe i jako podsjeća na Stonehenge. Samo što je datirana mnogo ranije. Mnogo, mnogo ranije nego što je napravljen Stonehenge i to istraživače ostavlja u čudu!

I ne samo to: stubovi su napravljeni od vrlo fino obrađenog kamena, nisu tek grubo isklesane strukture. A na njema se nalaze bareljefi životinja – gazela, zmija, lisica, škorpija i divljih svinja. Kompleks je izgrađen, kako se pretpostavlja, prije 11.600 godina, sedam milenija prije Velike piramide u Gizi.Očito, u Göbekli Tepeu se nalazi najstariji hram ikad sagrađen od ljudi. Barem koliko mi znamo, u vrijeme kada je postavljana ova struktura, ništa slično nije postojalo na cijelom svijetu.

Gobekli-Tepe-634x397Kako sada interpretiramo ljudsku povijest, u vrijeme gradnje Göbekli Tepea, ljudi su živjeli u malim nomadskim grupama, preživljavajući tragajući za hranom i loveći životinje. Konstrukcija ovakvog hrama zahtijevala je, očito, okupljanje puno većeg broja ljudi na jednom mjestu nego što je nomadska grupica.

Zapanjujuće je da su ljudi u to vrijeme bili u stanju izrezati, oblikovati i transportovati blokove kamena teške 16 tona i postaviti ih na unaprijed osmišljen način.Arheolozi i drugi stručnjaci još uvijek vode brojne rasprave o značaju ovog otkrića i njegovoj interpretaciji. Prije samo 20 godina većina naučnika vjerovala je da zna kako se odigrala takozvana “neolitska revolucija” koja je imala ključnu ulogu u daljem razvoju civilizacije. Ali, sada je to sve poljuljano iz temelja.

About The Author

Urednik

Related Posts

Leave a Reply

Your email address will not be published.