56   Početak pjesme: Poslušnost Manjushriju Prije početka pjesme prvi pančen-lama najprije izražava štovanje i poslušnost prema Manjushriju, tjelesnom izrazu mudrosti svih buddha (prosvjetljenih). Pjesnik smatra da je Manjushri neodvojiv od njegova lame, to jest učitelja. A razlog zbog kojega iskazuje poslušnost Manjushri jest ovaj. Bitni preduvjet za dobru smrt i dobro prelazno stanje između dva života, pa čak i postizanja buddhinstva (prosvjetljenja) kroz kontinuum života, jest uspješno vježbanje jasnog svjetla smrti. Postoje dva razreda vježbanja: jednim se vježba sućut, a drugim mudrost. Vježbanje jasnog svjetla koje se pojavljuje pri umiranju već je obuhvaćeno vježbanjem mudrosti; zbog toga je ono sadržano i u fazama naučavanja dubokog shvaćanja koje tvrdi da je pojavnost sukladna s prazninom opstojanja u sebi – a koje nam shvaćanje od našeg ljubaznog učitelja Shakvamuni Buddhe prenosi Manjushri. (I faze naučavanja o golemoj sućutnoj motivaciji i milosrdnim djelima također nam prenosi Shakvamuni Buddha, ali posredstvom Maitrevje i Avalokiteshvare.) I tako, budući da uspješno vježbanje umiranja i prelaznog stanja između dva života polazi uglavnom od mudrosti, prvi pančen-lama izražava štovanje Manjushriju: Poslušnost guruu Manjushriju Pošto je izrazio poslušnost manifestaciji mudrosti, prvi pančen-lama počinje i samu pjesmu. 57   Prva kitica Ja i sva bića u čitavom svemiru i bez izuzetka Pribježište tražimo sve do najvišeg prosvjetlje- nja U prošlim, sadašnjim i budućim Buddhama, u Doktrini i Duhovnoj zajednici. O neka bismo bili izbavljeni od strahova ovoga života, sljedećeg iprelaznoga stanja. Držeći se načela samopomoći, buddhisti svoje pribježite traže kod Buddhe kao učitelja, te ga i nalaze u njegovoj Doktrini (u stupnjevima ostvarenja i učenjima o njima), kao i u duhovnoj zajednici kao vodiču prema tom pribježištu. Oni razvijaju uvjerenje da internalizacija te Doktrine može pružiti zaštitu od patnje. Oni smatraju da ta Tri dragulja (Buddha, njegova Doktrina i duhovna zajednica) predstavljaju konačno pribježište. Traženje pribježišta samo zato da bi nam ono olakšalo patnju i oslobodilo nas od cikličkog postojanja ne udovoljava, međutim, zahtjevima altruizma. U takvom nam slučaju perspektiva ne bi imala golemu širinu. Mi pribježištu moramo težiti zbog svih bića koja osjećaju, zbog njihova oslobođenja od patnje i dostizanja buddhinstva (prosvjetljenja). Sveznanju buddhinstva moramo težiti radi postizanja primarnoga cilja – pomaganja drugima. Moramo, naime, u obzir uzeti sva osjetilna bića u svemiru te težiti postignuću krajnjeg ili najvišeg prosvjetljenja, onoga koje nadilazi prosvjetljenje učenika uskih pogleda, jer ono predmnijeva ne samo uklanjanje zapreka oslobođenju od cikličkog postojanja nego i postizanje sve- 58   znanja. To konačno prosvjetljenje ili najviša nirvana izlazi izvan krajnosti, i to kako krajnosti zarobljavanja u cikličkom postojanju u kojem se stalno ponavlja krug rođenja, starenja, bolovanja i umiranja (takozvana samsara), tako i krajnosti nedjelatnog mira, stanja oslobođenosti kruga patnje ali bez postizanja potpune sposobnosti pomaganja drugima. Prvi pančen-lama savjetuje svojim čitateljima da potraže pribježište u Buddhi, Doktrini i duhovnoj zajednici eda bi postigli najviše prosvjetljenje, ali ponajviše zbog drugih osjetilnih bića. To je takozvano kauzalno pribježište, a tražimo ga u Tri dragulja ustanovljena u mentalnom kontinuumu drugih ljudi – pa svoju vjeru polažemo prije svega u prestanak patnje i duhovna stanja koja su aktivirali drugi radi nadvladavanja vlastite patnje. Zazivanje onih koji posjeduju ta Tri dragulja doziva njihovu sućut -ali ne tako da je u njima stvara, nego tako da nas prema njoj otvara. Potražimo li kauzalno pribježište, time zapravo vježbamo Doktrinu što ju je naučavao učitelj Buddha, te za uzor uzimamo duhovnu zajednicu visokog ostvarenja. Time zapravo aktualiziramo duhovne staze i mnoge razine suzbijanja patnje. Na taj način postajemo i sami pripadnicima duhovne zajednice visokog ostvarenja, te postupno uklanjamo sve prepreke oslobođenju od cikličkog postojanja, baš kao i prepreke postizanju sveznanja – dakle pretvaranju u buddhu (prosvjetljenog). Tako se oslobađamo svih strahova i postižemo sveznanje, pa počinjemo proni-cati u narav drugih ljudi i shvaćati koje će im tehnike biti najkorisnije. Radi dostizanja takvog konačnog pribježišta, ova kitica zaziva tri kauzalna izvora pribježišta da iskažu svoju sućut. 59   Budući da je pribježište preduvjet buddhističkog vježbanja, njime se bavi već prva želja u tekstu pančen-la-me. Nemamo li pribježišta, teško da će nam vježbe donijeti uspjeh. Pa ipak, stav potpunog povjerenja u Tri dragulja sam po sebi nije dovoljan. Ili, kako bi to rekao Buddha: »Ja te učim putu oslobođenja. Ali znaj da samo oslobođenje ovisi o tebi.« Buddha je samo učitelj tog puta. On nam spoznaju ne daje na dar, već mi moramo moralnost, koncentrirano meditiranje i mudrost vježbati sami.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51

About The Author

Urednik

Related Posts

Leave a Reply

Your email address will not be published.