Kad bi taj dar ljudskosti, koji se tako teško stječe, bio stabilan i trajan – nepodložan propadanju – imali bismo i kasnije vremena da ga iskoristimo. Taj je, međutim, sustav za održavanje života loman, te se zbog mnogih vanjskih i unutrašnjih uzroka vrlo lako dezintegrira. Arvadevi- 66   ne Četiri stotine kitica o jogističkim djelima Bodhisattve rezoniraju ovako: Ako tijelo ovisi o četiri elementa, to jest zemlji, vodi, vatri i vjetru, koji se međutim opiru jedan drugom, onda tjelesna sreća predstavlja tek slučajno postignutu ravnotežu tih elemenata, te nipošto ne predmnijeva trajnu harmoniju. Ako nam je primjerice hladno, toplina nam je u prvi čas ugodna, no ipak moramo nastojati da je ne bude previše. Isto vrijedi i za bolesti, jer lijek za jednu bolest može na kraju izazvati drugu, koju onda moramo suzbijati. Naše je tijelo izvor velikih nevolja i komplikacija; tjelesna je sreća tek privremeno odsustvo takvih problema. Da bismo tijelo održali na životu, moramo ga krijepiti teškom hranom, no ako jedemo previše, ono što nam je potrebno zbog zdravlja pretvara se u izvor bolesti i bola. U zemljama u kojima je hrane malo, glad je izvor velike patnje, no patnju nalazimo i u zemljama u kojima je hrana izobilna te postoji u mnogo hranjivih varijeteta -patnju nastalu zbog prejedanja i probavnih smetnji. Kad se uspostavi ravnoteža bez ikakvih vidljivih problema, to zovemo »srećom ali bi bilo bezumno pomisliti da smo time postali slobodni od bolesti – ili da ćemo to ikad postati. Tijelo kakvo posjedujemo dom je nevolja. Ne možemo reći, kad ne bi bilo bolesti, rata i gladi, da tad ne bismo umrli. U samoj je naravi tijela da se dezintegrira. Tijelo počinje umirati već u trenutku začeća. Ljudsko je tijelo, dakle, dragocjen dar, moćan ali loman. Već samim time što smo živi, našli smo se u važnoj točki, i već time snosimo veliku odgovornost. Zahvaljujući tom tijelu mi i sebi i drugima možemo donijeti veliko dobro, zbog čega je svako vrludanje zbog životnih sitnica silno 67   rasipno. Morali bismo iskazivati želju da život u ovom tijelu iskoristimo djelatno, te se obraćati svom guruu, trima zakloništima i drugim izvorima pomoći na tom putu, i tako sebe poticati iznutra i tražiti pomoć izvana. Radi postizanja tog cilja neće nam biti dovoljno samo recitirati riječi ove kitice, nego moramo razmišljati i o njihovu smislu, moramo ih natjerati da nam se pojave u umu. Ukratko, budući da je ljudsko tijelo koje nas drži na životu blagotvorno, budući da ga je teško steći i da se lako raspada, morali bismo ga iskoristiti za vlastito dobro i dobro drugih ljudi. A dobro dolazi iz ukroćena uma. Kad nam je um spokojan, opušten i sretan, onda nam vanjska zadovoljstva poput dobrog jela, lijepe odjeće i ugodna razgovora još više uljepšavaju život, no ako ih nema, to nas neće slomiti. Ako nam um nije spokojan i ukroćen, bez obzira koliko prekrasne bile vanjske okolnosti, ipak će se na nas svaliti breme strave, nada i strahova. Ako nam je um spokojan, uživat ćemo i bogatstvo i siromaštvo, i bolest i zdravlje; možemo čak i sretno umrijeti. Ako nam je um ukroćen, mnoštvo će nam prijatelja biti prekrasno, no ako ih i nemamo, i to će biti sasvim u redu. Srž se naše sreće i blagotvornog spokoja krije u mirnom i ukroćenom umu. Što se pak tiče drugih ljudi, kad nam je um smiren i ukroćen, to će uljepšati i život naših prijatelja, bračnog druga, roditelja, djece i znanaca; onda nam je dom miran i tih, i svi koji u njemu žive uživaju u prekrasnom osjećaju opuštenosti. Kad nam drugi ljudi uđu u kuću, odmah u njoj osjete sreću. Kad nam um, međutim, nije smiren i ukroćen, onda ćemo se ne samo stalno ljutiti nego će i drugi, kad nam dođu na vrata, odmah osjetiti da su nam u kući svađe stalna pojava – da se tu ljudi stalno uzrujavaju. 68   Budući da ukroćeni um donosi sreću, dok neu-kroćeni stvara patnju, iskoristimo život za smanjenje broja neukroćenih ciljeva – primjerice suzbijanje neprijatelja, uzdizanje prijatelja, povećanje novčane dobiti i tome slično – kao i za kroćenje ili treniranje uma koliko je god to moguće. Na taj ćemo način iz tog dragocjenog i krhkog ljudskog tijela izvući njegovu smislenu bit.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51

About The Author

Urednik

Related Posts

Leave a Reply

Your email address will not be published.