1 neka bismo dovršili ostvarenje puta u dva stupnja, stvaranjem i dovršavanjem, I tako brzo stekli Buddhino tijelo – Istinu, Potpuno blaženstvo i Zračenje duha. 164 Dodatak Pjesma, njezin sažetak i zaključni savjeti Slijedi pjesma prvog pančen-lame sa sažetcima pojedinih kitica i zaključnim savjetima. Želje za oslobađanjem iz opasnog tjesnaca prelaznoga stanja, za oslobađanjem junaka od straha Napisao prvi pančen-lama Losang Chokvi Gveltsen Prva kitica: Pribježište i briga za druge ljude, želje za zaštitom od strahova ovog i sljedećeg života, kao i prelaznoga stanja Ia i sva bića u čitavom svemiru i bez izuzetka Pribježište tražimo sve do najvišeg prosvjetlje- nja U prošlim, sadašnjim i budućim Buddhama, u Doktrini i Duhovnoj zajednici. 165   O neka bismo bili izbavljeni od strahova ovoga života, sljedećeg iprelaznoga stanja. 1.  Motiv za vježbanje mora nam biti dobrobit svih živih bića – njihovo  oslobođenje od patnje i postizanje savršenstva. Uvijek svoje motive, koliko je god to moguće, usmjerimo na pomaganje drugima. Ili bar pokušavajmo nikome ne nauditi. 2.  Buddhe su učitelji duhovnog puta, ali oni spoznaju ne daju na dar, nego moramo sami svakodnevno vježbati ćudorednost, sabrano meditiranje i mudrost. Druga kitica: Kontempliranje o besmislenosti života i tome kako je teško naći tijelo koje nas u njemu održava, želje da se dopre do njegove biti O neka bismo iz onoga što nas drži na životu izvukli smislenu bit A da nas ne skrenu besmisleni poslovi ovoga života, Zato što nam taj valjani temelj, do kojeg je tako teško doći a raspada se tako lako, Daje priliku da biramo između dobitka i gubitka, udobnosti i bijede. ~ 1. Shvatimo kolika je vrijednost ljudskog tijela kojim smo obdareni, jer je ono plod mnogih prošlih dobrih uzroka. Uočimo činjenicu da je nauk dostupan i spreman za primjenu. 2. Budući da ovaj dragocjeni ljudski život možemo iskoristiti na snažno koristan ili razoran način, a on je sam vrlo loman, smjesta ga pametno iskoristimo. 166 Dodatak 3.  Tjelesna je sreća samo izraz povremene ravnoteže elemenata u tijelu, a ne i duboke harmonije. Shvatimo što zapravo znači njegova privremenost. 4.  Ukroćeni um izaziva u nama spokojstvo, opuštenost i sreću, no ako nam um nije spokojan i ukroćen, bez obzira kakve bile vanjske okolnosti, opsjedat će nas strahovi i brige. Shvatimo da je izvor naše sreće i blagostanja spokojni i ukroćeni um. A on je osim toga blagodat i za ljude oko nas. Treća kitica: Svijest o netrajnosti i smrti, želje za oslobođenjem OD VEZANOSTI ZA CIKLIČKO POSTOJANJE O neka bismo shvatili da nema vremena za gubljenje, Jer smrt je izvjesna a neizvjestan joj čas. Što se skupilo, razdvojit će se, što se nabralo, potrošit će se bez ostatka. Na kraju uspona dolazi pad, konac je rođenja smrt. 1. Kultiviramo li u sebi svijest o neizvjesnosti smrtnoga čsa, bolje ćemo iskoristiti svoje vrijeme. 2.  Da bismo izbjegli odgađanje duhovnih vježbi, moramo paziti da ne potpadnemo pod utjecaj iluzije o trajnosti. 3. Shvatimo da je, bez obzira kolikojnekasituacija bila km- sna, već u samoj njezinoj naravi da mora završiti. 4. Nemojmo misliti da će kasnije biti vremena. 6. Budimo iskreni u suočavanju s vlastitom smrću. Vješto potičimo i druge da budu takvi. Kad se približi čas smrti, nemojmo se obmanjivati komplimentima. Iskrenost će potaknuti hrabrost i radost. 167     Četvrta kitica: Želje da pri umiranju ne doživimo nesnosne patnje O neka bismo se oslobodili nesnosne patnje zbog smrti od raznih razloga Jer ovo je grad pogrešnih predodžbi o promatraču i promatranom. Iluzorno je tijelo sazdano od četiri nečista elementa A svijesti samo što se nisu razdvojile. 1. Počnimo vježbati već sada, kako bi u trenutku smrti sila naše upoznatosti s vrlinom utjecala na naš stav. 2.  Gledajmo u svom tijelu istinski grad zabluda, jer iako nam se ono, kad ga okupamo, pričinja čistim, baš kao i izvorom blaženstva, nečim trajnim i pod našom vlašću, ono to nipošto nije. Ono je stvoreno iz četiri elementa (zemlje, vode, vatre i vjetra), te je podložno bolu, a osim toga se već i samo od sebe mijenja iz časa u čas. 3. Nama se čini da ljudi i stvari postoje vlastitom silom, a neznanje prihvaća tu lažnu vanjštinu, što izaziva loše emocije: požudu, mržnju i još veću smetenost. Te loše emocije sa svoje strane zagađuju djelovanje tijela, govora i uma, perpetuirajući proces cikličkog postojanja. Moramo shvatiti da živimo u gradu pogrešnih predodžbi.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51

About The Author

Urednik

Related Posts

Leave a Reply

Your email address will not be published.